
POLOŽAJ VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE U RH

PROMETNI POLOŽAJ OPĆINE PRIVLAKA U PROSTORU VUKOVARSKO - SRIJEMSKE ŽUPANIJE
Povoljan središnji položaj Privlake u Bosutskoj nizini kroz povijest je bio različito valoriziran ali je Privlaka uvijek imala određene funkcije i osobine područnog centra. Privlaka je danas preko državne ceste D 55 Borovo – Vinkovci – GP Županja (granica BiH) povezana s Vinkovcima i Županjom a preko Otoka, Vrbanje, Drenovaca i Gunje sa Brčkim (tzv. “Šokačka magistrala"). Cestovni pravci od Privlake preko Otoka i Komletinaca vode do Općine Nijemci, a preko Rokovaca i Andrijaševaca na zapad do državne ceste D 46 Đakovo – Vinkovci – GP Tovarnik (granica SiCG). Privlaka od 1886. godine ima i željeznički kolodvor na pruzi Vinkovci - Gunja.
Valorizacija geografskog i geoprometnog položaja, uz najnovije procese urbanizacije i sve intenzivnijeg gospodarskog razvoja, komparativne su prednosti koje Općinu Privlaka čine atraktivnim i značajnim žarištem u Vukovarsko - srijemskoj županiji.
Općina Privlaka zauzima središnji dio Bosutske nizine koja obuhvaća južni, posavski dio Istočnohrvatske ravnice i pejsažnom strukturom odražava pretežno panonska obilježja i izraziti nizinski karakter prostora. Bosutska nizina predstavlja jasno omeđenu izdvojenu prostornu cjelinu, koju na sjeveru zatvaraju rubovi Đakovačkog i Vukovarskog prapornog ravnjaka, na jugu rijeka Sava, dok su zapadna i istočna međa određene pejsažnim razlikama rubova nizina prema susjednim krajevima. Područje Općine Privlaka karakterizira ravničarski reljef vrlo malih visinskih razlika (od cca 82,0 do cca 84,0 m n.v.), a na najvišem dijelu je locirano samo naselje Privlaka (na cca 86,0 m n.v.). Lokalna topografija i geografski položaj općenito su odredili smještaj i važnost naselja u vinkovačkom kraju i na prostoru Bosutske nizine uopće jer su se u naseljavanju prostora prvenstveno tražili pogodni prostori za obradu zemlje, tako da su se naselja razvila na najvišim dijelovima ocjeditog terena u tipičnom podvodnom prostoru Bosutske nizine. U strukturi zemljišnih površina prevladavaju oranice (središnji dio Općine) i šume (zapadni dio Općine).

RELJEF BOSUTSKE NIZINE (izvor: GEOGRAFIJA HRVATSKE, ISTOČNA HRVATSKA, knjiga 3, Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu - Školska knjiga, Zagreb, 1975. godine)






Zahtjev za dodjelu novčane pomoći za novorođeno dijete

