Kulturno - povijesni razvoj - / Općina Privlaka

stvaranje pretpostavki za kontinuitet naseljavanja, dinamičan život i razvoj ovog kraja. Ocjediti povišeni lokaliteti Otočko - nijemačkog prapornog ravnjaka pogodovali su razvoju naselja već u neolitskom dobu (ostaci starčevačke kulture). Kako takvih lokaliteta u Bosutskoj nizini, jugoistočno od Vinkovaca ima relativno malo, gotovo svi su iskorišteni za razvoj naselja te je na taj način nastalo i naselje Privlaka.

U rimsko doba značajni su centri bili Cibalae (Vinkovci) i Saldae (Brčko), te se prostor današnje Općine Privlaka nalazio se na spoju naseljenih punktova. Colonia Aurelia Cibalae (Vinkovci), Privlaka, Otok, Komletinci, Nijemci i Zvjezdan - grad od I. do III. st. imaju
ekonomsko, kulturno i strateško značenje u sistemu obrane Limesa.

Rani srednji vijek je obilježila je pojava Avara te potom dolazak Hrvata koji su utvrdili plemenske organizacije kojima je središte bilo župa. Arheološki nalazi u okolici svjedoče da je prostor oko današnjeg naselja Privlaka bio napučen i u to vrijeme. U Hrvatsko - ugarskoj
državi od 1009. godine prostor naselja Privlaka ulazio je u okvire Vukovske župe koja je pripadala Pečujskoj biskupiji.

Turci ove krajeve zaposjedaju 1536. godine, te se katolički starosjedioci iseljavaju u slobodni dio Hrvatske, Mađarsku, Austriju ili druge države. Privlaka za vrijeme osmanske vladavine gubi značaj koji je imala u srednjem vijeku i u upravnom smislu potpadaju pod nahiju Nijemci.


KARTA SLAVONIJE IZ 1718. GODINE S UCRTANIM SELOM PRIVLAKA ("Pagus Privlacka")

Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. godine Slavonija ulazi u sastav Habsburške Monarhije. Austrijske vlasti na rijeci Savi ustrojavaju vojnički kordon za obranu od Turaka. Tako organiziran obrambeni sustav prerastao je 1735. godine u Slavonsku krajinu koja je
konačno uređena 1753. godine. Prostor današnje općine Privlaka bio je dio Brodske regimente, te su Privlaka i Otok pripadali 9. kumpaniji sa sjedištem u Vinkovcima. Vojna uprava je značajno podigla ekonomsku snagu ovog prostora i postavila temelje kasnijem
bržem napretku i prihvaćanju sanitarnih mjera i agrotehničkih inovacija.


KARTA VII. BRODSKE GRANIČNE REGIMENTE S RASPOREDOM 12 KOMPANIJSKIH KOMANDI

U 18. stoljeću a naročito nakon razvojačenja Vojne granice 1873. i njezinog potpunog pripajanja Hrvatskoj 1881. godine godine, slavonsko selo se naglo razvilo, te krajem 19-tog i početkom 20-tog stoljeća naselje Privlaka jačaju u poslovno - financijskom i gospodarskom
smislu.

Gospodarski razvoj prati i intenzivan društveni razvoj, te je škola u Privlaci započela s radom već 1772. godine.

Naselje Privlaka se naročito razvija nakon što je kroz mjesto 1886. godine prošla pruga na trasi Vinkovci - Privlaka - Otok - Gunja - Brčko. Nakon toga počinje vrlo intenzivna migracija, ponajviše iz pravca sjeverne Bosne, čime Privlaka i Komletinci demografski rastu i
povećava im se broj stanovnika.


STARA RAZGLEDNICA PRIVLAKE IZ 1910. godine

Privlaka je od 1872. do 1957. godine samostalna općina, od 1957. godine u sastavu je komune Otok,4 a u razdoblju od 1961. do 1992. godine ulazi u sastav bivše općine Vinkovci. Donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(NN 90/92) područje Privlaka se nalazi u sklopu Općine Otok i u sastavu je Vukovarsko - srijemske županije.

Općina Privlaka je kao jedna od 26 jedinica lokalne samouprave u sastavu Vukovarsko - srijemske županije uspostavljena 07. veljače 1997. godine,5 te u svom sastavu ima samo naselje Privlaka, koje je ujedno i općinsko centar.

Tijekom Domovinskog rata prva linija bojišnice bila je na sjeveroistočnoj granici Općine Privlaka uz Bosut. Sve do sredine 1996. godine Privlaka doživljava stalno topovsko granatiranje uz znatne materijalne štete.

U sjevernom dijelu Privlake, uz srušeni most preko Bosuta, uređen je Spomen park hrvatskim braniteljima.